Manifestacija Ljutočka Dolino Nikad Ne Zaboravi 2014

U okviru manifestacije „Ljutočka dolino nikad ne zaboravi“, danas je sedmi put za redom organiziran “Marš putem stradanja i spasa”.

Oko 300 učesnika krenulo je putem kojim je narod mjesnih zajednica Orašac i Kulen-Vakuf pred najezdom agresora, bježao tražeći spas na slobodnim teritorijama.

Stanovnici Ljutočke doline su bili u agresorskom okruženju od aprila do juna 1992. godine, kada je počelo etničko čišćenje, ubijanje i pljačka. Da bi se spasilo, stanovništvo se povuklo prvo u Basaču, šumski prostor iznad Orašca, a zatim u zbijeg na proplanka Radolje. Tokom izvlačenja stanovništva, srpski agresor je nemilosrdnim granatiranjem i vatrom onemogućavao povlačenje nemoćnih ljudi. U tom povlačenju stradalo je više desetina stanovnika.

Danas, 22 godine poslije, preživjeli mještani i predstavnici vlasti, okupili su se na igralištu ispred osnovne škole u Orašcu, koja je bila logor, zatim postrojili, a nakon toga krenuli istim putem. Jednodnevno pješačenje od školskog igrališta u Orašcu do Štrbačkog buka preko Radolja i Kliševića, Basače i Rudenaka, ima za cilj podsjetiti i prenijeti poruku da nikad više buduća pokoljenja ne dožive sudbinu svojih očeva, poruka je sa današnjeg skupa.

Izvor rtvusk.ba

20140615_123121 20140615_120419 20140615_114149 20140615_135511 20140615_133310 20140615_130529 20140615_123127

OBILJEŽENA GODIŠNJICA PROGONA I STRADANJA BOŠNJAKA LJUTOČKE DOLINE

U sklopu manifestacije „Ljutočka dolino nikada ne zaboravi“, više stotina mještana Ljutočke doline, predastavnika medžlisa Islamske zajednice Bihać, općinskih i kantonalnih vlasti , te građana Bihaća okupili su se danas ispred spomen-obilježja kod jame Bezdana.

Tužna godišnjica stradanja Bošnjaka Ljutočke doline i ove godine bila je prilika da se članovi porodica ubijenih i prisutni građani prisjete žrtava genocida u Ljutočkoj dolini , ali i činjenice da za stravične zločine do sada niko od naredbodavaca i egzekutora nije odgovarao.

Današnjem prisjećanju na tragediju mještana Ljutočke doline prisustvovao je i Emdžad Galijašević, načelnik Općine Bihać, koji je nakon obilaska jame Bezdana , zajedno s mještanima Orašca, Ćukova, Klise i Kulen-Vakufa položio cvijeće na šehidska spomen obilježja u Orašcu i Kulen-Vakufu, mjestu pogibije Muhe Zajkića i na centralnom šehidskom mezarju Duliba.

“Juni je jedan od najtužnijih mjeseci u godini , ali i jedan od mjeseci kada se sa ponosom sjećamo svih branilaca koji su dali živote za državu BiH. Ljutočka dolina je u bihaćkim okvirima sredina u kojoj su počinjeni najveći zločini nad civilnim stanovništvom i svi se moramo sjećati žrtava koje su mučki ubijene i bačene u jamu Bezdana. Našem narodu slično se desilo i 1941.godine i zbog toga moramo govoriti istinu i pisati knjige kako nikada ne bi zaboravili šta se dešavalo Bošnjacima Ljutočke doline. Općina Bihać podržava i obilježava datume iz naše bliže historije i to ćemo činiti kako ne bi mlađi naraštaji zaboravili šta se dešavalo”, kazao je načelnik Galijašević.

Jama Bezdana nalazi se na 744 metra nadmorske visine. Tijela ubijenih su vađena i sa dubine od 85 metara. Početak ekshumacije tijela iz masovne grobnice Bezdana započeo je 1. septembra 1997. godine. Proces ekshumacije, obdukcije i identifikacije trajao je do 3. oktobra iste godine. Iz masovne grobnice Bezdana ekshumirani su posmrtni ostaci 81 Bošnjaka Ljutočke doline.

Press služba općine Bihać

20140611_122245 20140611_123607 20140611_123621 20140611_123634 20140611_123656 20140611_123700 20140611_123714 20140611_123717 20140611_123732 20140611_123754 20140611_123817 20140611_123840 20140611_123912 20140611_123921 20140611_123931

Započele pripreme za ovogodišnju manifestaciju Ljutočka Dolino Nikad Ne Zaboravi 2014

Ljutočka dolino nikad ne zaboravi
Ljutočka dolino nikad ne zaboravi

Danas u  nedjelju 11. maja 2014. godine u prostorijama MZ Orašac održan prvi u nizu sastanaka mjesnih zajednica Orašac i Kulen Vakuf u pripremi i organizaciji ovogodišnje manifestaciju Ljutočka Dolino Nikad Ne Zabooravi 2014. Na sastanku se razgovaralo o ovogodišnjim aktivnostima kao i dodavanju novih sadržaja kojim bi se upotpunio i obogatio sadržaj manifestacije.

Manifestacija Ljutočka Dolino Nikad Ne Zaboravi, organizira se u znak sjećanja na progon i zločin nad Bošnjacima Ljutočke Doline, koji se desio početkom juna mjeseca 1992. godine.

Centralni događaj manifestacije odvija se svakog 11. juna na mjestu masovne grobnice Jama Bezdana.

Podsjećanja radi, u masovnoj grobnici Jama Bezdana srpske paravojne snage i četnici ubili su 84 Bošnjaka Ljutočke Doline, te ih bacili u jamu duboku 80 m. Masovna grobnica je pronađena 1997 godine iz koje je eshumirano 84 tijela.

Agonija Ljutočana počinje 11. juna 1992.god. kada je počelo etničko čišćenje, ubijanje i pljačka u Ljutočkoj dolini. Da bi se spasilo stanovništvo se povlači prvo u Basaču šumski prostor povrh mjesta Orašca, a zatim zbijeg dolazi do proplanka Radolje. Tokom izvlačenja stanovništva, srpski agresor je nemilosrdnim granatiranjem i vatrom onemogućavao zbijeg i povlačenje nemoćnih ljudi. U tom povlačenju stradalo je više desetina stanovnika.

Nakon neprospavane kišne noći na Radolju, počele su pripreme za predaju i daljnju neizvjesnu sudbinu ljudi. Nakon preliminarnih razgovora koji završili sa ultimativnim zahtjevom za predaju, počeo je srpski pir nad stanovništvom. Naime, skinuti do pasa svi punoljetni muškarci bili su na čelu kolone, a za njima starci žene i djeca. Nakon predaje na Kliševiću zbijeg je poveden prema Štrbačkom Buku, gdje se igrom slučaja pojavio Unprofor na lijevoj strani rijeke Une u mjestu Štrbci (dio R Hrvatske koji je tada bio pod kontrolom pobunjenih Srba).

Viseći most u Štrbačkom Buku iz 1992, simbol stradanja Bošnjaka Ljutočke doline, simbol smrti i života.
Viseći most u Štrbačkom Buku iz 1992, simbol stradanja Bošnjaka Ljutočke doline, simbol smrti i života.

Nakon što su agresori ugledali predstavnike UN-a, počeo je krvavi pir  pri čemu je u logore odvedeno preko 250 muškaraca, a od kojih se većini gubi svaki trag. Prelaz preko mosta u Strbačkom buku značio je put u logor u Donji Lapac, dok je ostanak na desnoj strani Une značio stopostotnu smrt i progon u logore Ripač, Račić, Kamenica i dr. Oni koji su prešli viseći most kamionima UN-a prebačeni su u logor Donji Lapac u prostorije napuštene tvornice. Opkoljeni sa svih strana srpskom vojskom, Ljutočani su u Donjem Lapcu proveli nekoliko dana u logoru hraneći se konzervama koje je UN dopremao u logor. Tokom agonije u Donjem Lapcu nekoliko puta sprpska vojska je dolazila u logor i tražila i zarobljavala neke od poznatijih ljudi u dolini. Nakon konačnog dogovora UN je ostatak stanovništva trensportirao u Bihać.

13. Juni 1992. Izbjeglički logor u tvornici u Donjem Lapcu. Tvornica u Donjem Lapcu u kojoj je smješteno preko 5500 Bošnjaka Ljutočke doline.
13. Juni 1992. Izbjeglički logor u tvornici u Donjem Lapcu. Tvornica u Donjem Lapcu u kojoj je smješteno preko 5500 Bošnjaka Ljutočke doline.

Većina zarobljenika na Strbačkom Buku završila je u Masovnoj grobnici Jama Bezdana, Jama Tihotina, i druge masovne i pojedinačne grobnice. U znak sjećanja na ovaj ratni zločin, na etničko čišćenje i zločine nad civilnim stanovništvom Ljutočani obilježavaju ovaj datum kao vječno sjećanje i da se nikad ne zaborave zločini koji su počinjeni 1992. godine.

Slika koja je obišla svijet i pokazala svu tragediju Bosnjaka Ljutočke doline. Alija Bašić silazi sa kamiona UN-a. Kao i 1941. godine i ovaj put napušta Ljutočku dolinu i postaje izbjeglica.
Slika koja je obišla svijet i pokazala svu tragediju Bosnjaka Ljutočke doline. Alija Bašić silazi sa kamiona UN-a. Kao i 1941. godine i ovaj put napušta Ljutočku dolinu i postaje izbjeglica.