Napad ustanika na Ćukove 4 septembra 1941


U narednih nekoliko članaka biće objavljeni fragmenti knjige dr. Muje Begića  Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini septembra 1941.

Dio knjige koji govori o početku napada na Ljutočku dolinu odnosno napadu na Ćukove.

Nakon što su ustaničke jedinice potpuno očistile prostore Gornjeg Pounja, krenulo se na zauzimanje kulenvakufskog kraja. Donesena je odluka od strane ustaničkih jedinica da se sa ličke i bosanske strane krene u opći napad. Plan je bio da se prvo napadnu Ćukovi i Orašac a onda Kulen-Vakuf. Prvi napad ustaničke jedinice su izvršile 20. augusta 1941. godine i nakon kraćih borbi sa naoružanim stanovnicima Ćukova ovaj napad je odbijen, a ustanici su se povukli prema Oraškom brdu. Drugi napad na Ćukove ustanici su izveli 26. augusta 1941. godine i to sa pravca Doljana, Oraškog brda i Dulibe. Naoružani mještani Ćukova zajedno sa nekoliko žandara, koji su prethodno pobjegli iz Martin-Broda uspjeli su da zaustave napad i spriječe ulazak u Ćukove. U napadu su zapaljene 2 kuće i nekoliko stogova sijena. Nakon toga ustaničke jedinice su se povukle.

Poslije ovih napada, ustaničke jedinice su u ranim jutarnjim satima 4. septembra 1941. godine otpočele mnogo bolje pripremljen i organiziran napad. Za razliku od prvih napada sada su angažirane znatno brojnije, naoružanije ustaničke jedinice. Naoružani mještani Ćukova su svakodnevno čuvali selo od napada. Nekolicina naoružanih mještana imali su položaje na Hodžića i Pašagića glavici, te na Zukvama. Na svakom ovom položaju bio je puškomitraljez. “Selo je trebalo da brani 14 seljaka i 5 ćukovljanskih ustaša sa 16 pušaka i 3 puškomitraljeza. Međutim, po otpočinjanju borbi svih pet ustaša se odmah povuklo iz seoske kafane u Orašac, ostavljajući tako selo da ga brane nedužni i gotovo goloruki seljaci.”

Ustaničke snage su vršile koordinirani napad i sa ličke i bosanske strane. Naglašavajući napad na ustaška uporišta u Ćukovima, Orašcu, Klisi, željeli su mobilizirati što veći broj snaga, ali istovremeno dati legitimitet napadu. Svjesno proglašavajući ova mjesta ustaškim, ustanička komanda je istovremeno amnestirala zločin i zločince.

Analizom brojnih pisanih materijala i publikacija može se zaključiti da u ovim mjestima nije bilo ustaških jedinica veće brojnosti, izuzev nekoliko ustaša koji su odmah po napadu na ovaj kraj pobjegli. “Poslije zajedničke vojno-političke konferencije održane u Drvaru (25. augusta 1941.) Marko se saglasio sa predlogom da osnovni zadatak našeg štaba za Liku bude uništenje ustaško-domobranskog garnizona u K.Vakufu. Zato smo odlučili da najprije likvidiramo otpor seljaka Muslimana u selima Ćukovi i Orašac, koji nisu bili ustaše, ali su branili svoja sela vrlo hrabro i uporno, pa i K.Vakuf. Matić je lično i neposredno rukovodio uništenjem ta dva uporišta, i, nažalost, naše jedinice su bile prisiljene da uništavaju kuću po kuću, jer pored naših ponuda i uvjeravanja da ćemo ih primiti kao drugove, da znamo da među njima nije bilo ustaša, Muslimani tih dvaju sela nisu pristali na saradnju, jer ‘Ćukove i Orašac nikad niko nije silom osvojio.’ Kada smo ih vatrom i mecima, nažalost morali ubjeđivati i ubjediti da njihov otpor možemo i moramo slomiti, daljnji otpor garnizona u K.Vakufu bio je uzaludan.” Iz ovoga se potvrđuje da su ustaničke jedinice izvršile napad na nedužne civile pod izgovorom napada na ustaško mjesto.
Jedan broj preživjelih aktera događaja pamti i prenosi potpuno drugačija sjećanja u odnosu na partizanske zapise poslije Drugog svjetskog rata.

……..

Tokom noći 3/4. septembra 1941. godine ustaničke jedinice su prišle u neposrednu blizinu sela Ćukovi. Rano ujutro napad je krenuo na Pašagića glavici i Martolozu. Na Pašagića glavici branioci Ćukova su ubili jednog ustaničkog puškomitraljesca. U pokušajima da uzme puškomitraljez od poginulog ustanika, Ibrahim Selimović je poginuo. Starac Muho Bilić je uzeo puškomitraljez i kako nije znao njime rukovati, dao ga je Ibrahimu Lipovači. Zbog nadmoćnosti ustaničkih snaga branioci Ćukova su morali napustiti položaje na Pašagića glavici i Martolozu i povući se prema kućama. Borba je nastavljena u selu.

O odbrani Ćukova najbolje svjedoči primjer Rekana Dedića koji se borio dok je imao municije, a nakon toga se nije želio predati. Poginuo je na kućnom pragu, nakon čega su ustanici zapalili kuću i poginulog Rekana Dedića. Međutim, borba za Ćukove nastavljena je pojedinačnim otporima gotovo cijeli dan. Pojedinci su pružali otpor i štitili stanovništvo da se izvuče prema Kulen-Vakufu.

Braneći svoja ognjišta u Ćukovima su poginuli Meho Tutić, Rekan Dedić, Omer Selimović, Dedo Dedić, Muho Hodžić, Ale Alagić. Ubijeni su od strane ustanika Kada Dedić, Hasiba Dedić i dijete Halila Tutića, Hase Selimović, Redžo Dedić, Lipovača Ibrahim, Mustafa Lipovača, Pašan Crnkić (ubijen na Doljanima). Na Doljanima je ubijena i žena Mehe Dedića. Kod džamije u Duljcima ubijen je Meho Hodžić.

“U samom selu neki ustanici su iz grupacije koja je napadala Ćukove zarobili Muniru Dedić sa tri nejaka sina i odmah ih sviju ubili u Ćukovskoj strani, a na putu između Ćukova i Orašca, na mjestu zvano Pile, Šahu Dedić, Pašu Crnkić i Hadžeru Lipovaču sa petoro djece; prve dvije su ubili, a Lipovaču i njenu djecu uzeo je u zaštitu plemeniti Stevo Ovuka, rodom iz Kliševića.”

Suprugu Mehe Dedića, Šahu, koja se tek porodila, četnici su zapalili živu. Šahu Dedić i njeno četvero djece ustanici su spalili žive u kući, u Ćukovima. Svjedoci događaja pričali su o užasnim kricima djece i Šahe koji nisu mogli da iziđu iz zapaljene kuće.
Prilikom napada na Ćukove na strani ustanika poginuli su Rade Obradović, Stevo Orelj, iz Ličkih Doljana, Dako Karakaš iz Oraškog brda, Vid Knežević iz Cvjetnića i Marko Kerkez iz Prkosa, nekoliko ustanika je ranjeno. Postoje podaci koji govore i o većem broju poginulih i ranjenih ustanika prilikom napada na Ćukove.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s