Održana promocija knjige “Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini 1941.godine “

izvor: mojusk.ba

Promocija knjige dr. Muje Begica  (12)

U sklopu obilježavanja Dana državnosti BiH sinoć je u Muzeju AVNOJ-a u Bihaću održana promocija četvrte knjige dr. Muje Begića pod nazivom “ Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini 1941.godine”. Riječ je o knjizi u kojoj dr. Begić prvi put obrađuje historijske činjenice o zločinima nad Bošnjacima Ljutočke doline u septembru 1941.godine a koje su počinili ustanici NOP-a i o kojima se do 1990.godine nije smjelo govoriti i pisati. Promotori knjige bili su prof. Nijazija Maslak, direktor Muzeja USK-a, Zdravko Dizadar, sa Hrvatskog instituta za povjest Zagreb i Tarik Kulenović, doktor političkih nauka i ekspert za Bliski istok. Prema riječima prof. Maslaka odnos prema žrtvama II.Svjetskog rata u postratnoj jugoslovenskoj historiografiji tretiran je usputno, bez značajnih i cjelovitih istraživanja , a zločini ustanika i  boraca NOP  sistematski su prešućivani.

“ Upravo takav diskriminirajući odnos prema nevino ubijenim žrtvama bošnjačke nacionalnosti najbolje ilustrira odnos tadašnje vlasti prema bošnjačkim žrtvama. Dr. Begić upravo novom knjigom  želi doprinijeti da se barem djelomično spozna istina o ustaničkim žrtvama u ovom kraju i tako oda pijetet prema nevinim žrtvama “-kazao je prof. Maslak.

Prisutnima se obratio i mr.sci.Emdžad Galijašević, Općinski načelnik Bihaća, kazavši da je općinska administracija pomogla izdavanje četvrte knjige dr. Muje Begića koja govori o zločinima nad Bošnjacima Ljutočke doline kako bi se od zaborava otrgla burna historijska dešavanja 1941.godine. On je istakao da građanima Bosne i Hercegovine trebaju autori kao dr. Begić kako bi buduća pokoljenja znala istinu o dešavanjima u II. Svjetskom ratu i posljednjem odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992-1995.godine.

“ Da smo mogli govoriti i pisati istinu o zločinima nad Bošnjacima  poslije II. Svjetskog rata ne bi nam se desila 1992.godina i stravični zločini i ubistva koja su počinili naši dojučerašnji prijatelji i komšije. Zato moramo pisati i prenositi budućim generacijama istinu i na taj način nikada više Bošnjaci neće biti žrtve genocidnih politika “- kazao je načelnik Galijašević.

Promociji knjige Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini 1941.godine prisustvovali su i preživjeli akteri zločina 1941.godine Vahida Lipovača i Muhamed Vojić , koji su od autora dr. Muje Begića i načelnika Galijaševića dobili na poklon knjigu.

18. novembar, 2013 promocija knjige „Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini 1941. godine“

korice1

U sali muzeja I zasjedanja AVNOJa održat će se promocija knjige „Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini 1941. godine“ autora dr. Sc. Muje Begića.

Promocija će se održati 26. novembra (utorak) u 18 sati.

Promotori su:

dr. sc. Zdravko Dizadar, Hrvatski institut za povjest Zagreb,

dr. sc. Tarik Kulenović, doktor političkih nauka i ekspert za Bliski istok, Zagreb,

prof. Nijazija Maslak, direktor Muzeja USK

21 godina od žločina u Ljutočkoj dolini počinjenog od strane srba iz Rajnovaca

U organizaciji MZ Orašac obilježena je 21. godišnjica zločina srba iz Rajnovaca, do jučerašnjih komšija, na nevine žene i starce u Duljcima. Srbi iz Rajnovaca tačnije Zoran Tadić, Jovica Tadić, Zoran Berga, Željko Babić, Goran Mihajlovic, te još dvojica četnika za kojima se sudi u Beogradu, su 22. septembra 1992. godine ubili 22 civila, te da bi sakrili žločin spalili tijela.

Prilog FTV, od 23.09.2013:

Na današnji dan 1992. godine pripadnici vojske i policije Republike Srpske (RS) u ovom naselju ubili su 17 osoba. Riječ je o civilima Bošnjacima iz naselja Ripač i Orašac, koji su bili na radnoj obavezi.

Oni su brali šljive, jer im je tako odredilo Ratno predsjedništvo “Srpske opštine Bihać”. Ubijeni su rafalima iz automatskog oružja, a potom su njihova tijela stavljena na hrpu i zapaljena.

Uklanjanjem leševa ubijenih civila pokušao se prikriti izvršeni zločin, međutim, dio stradalih u vidu nekompletnih tijela pronađen je i ekshumiran 2000. godine na lokalitetu Dulibe.

Putem DNK analize identificirano je sedam osoba, koje su ubijene u tom događaju, dok ostala tijela još nisu pronađena.

Najmlađa žrtva bila je 13-godišnja djevojčica Aldina Vojić.

Obilježavanju su osim brojnih mještana Ljutočke doline, prisustvovali i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti Općine Bihać i Vlade Unsko-sanskog kantona (USK).

Ističući da se zločini nad Bošnjacima nikada ne smiju zaboraviti, načelnik Općine Bihać Emdžad Galijašević kazao je da je Ljutočku dolinu zadesila velika tragedija i zločini koje su u najvećem broju učinile prijeratne komšije.

“Dobro je da su ti zločinci procesuirani za ovaj zločin u Duljcima, ali ostaje bol porodica zbog gubitka najmilijih. Kroz ovakva obilježavanja mi danas šaljemo poruku da se ovakav zločin više nikada ne smije desiti, da nas nedužne i goloruke pobiju ljudi koji su sa nama dojučer živjeli”, istakao je Galijašević.

66837_620422364677382_1701494798_n 523517_620422791344006_1785236959_n 558255_620422794677339_1257021212_n 598554_620422584677360_1816422481_n 598875_620422508010701_1300580489_n 1229876_620422384677380_17862823_n 1235338_620422534677365_952801352_n 1240626_620422944677324_502373437_n

Mujo Begić počasni građanin općine Ključ

mujo_Begić

Općinsko vijeće Ključa je na 10. sjednici, održanoj 29. avgusta ove godine donijelo odluku da ovogodišnje priznanje počasni građanin općine Ključa dodijeli dr. Muji Begiću. Ovo je još jedno u nizu rezultata rada i predanosti dr. Muje Begića na doprinosu u odbrani i oslobođenju Bosne i Hercegovine, kao i poslijeratnom istraživanju i dokumentaciji žločina nad Bošnjacima na prostoru Bosne i Hercegovine, a posebno općine Ključ.

Pored naučnog doprinosa dr. Mujo Begić kao šef ureda instituta za nestale za područje Bosanske Krajine, istrajnim radom doprinjeo na otkrivanju desetine masovnih grobnica, a posljednja u nizu jeste masovna grobnica Tomašica, koja krije stotine nevino ubijenih Bošnjaka.

Obilježena jedanaesta godišnjica otkrivanja masovne grobnice na Tihotini

Izvor: mojusk.ba

gro

U organizaciji Mjesne zajednice Pritoka u nedjelju 8. septembra 2013. godine na lokalitetu Tihotine obilježena je jedanaesta godišnjica otkrivanja masovne grobnice u kojoj su na zvjerski način ubijeni Bošnjaci sa područja bihaćkih naselja Orašac, Kulen Vakuf, Ćukovi i Klisa. Kako je istakao Irfan Mujanović, predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja godišnjice otkrivanja grobnice , prirodna pukotina koja je nastala eksploataciji  rude boksita, godinama je skrivala tijela 53 žrtve , a  do sada su pronađeni posmrtnih ostaci 51 žrtve.

„ Bošnjaci Ljutočke doline nakon što su prošli neviđene torture u logorima Ripač i Račić ubijeni su i bačeni u jamu Tihotina i do sada niko za ovaj svirepi zločin nije odgovarao pred pravosudnim organima, što dodatno boli porodice ubijenih „- dodao je Mujanović.

Ovogodišnjoj tužnoj godišnjici pored porodica ubijenih Bošnjaka prisustvovali su i predstavnici Općine Bihać, a obraćajući se prisutnim mr.sci.Emdžad Galijašević, Općinski načelnik Bihaća, kazao je da svi koji se bave politikom ovakva mjesta stradanja Bošnjaka trebaju posjećivati češće a ne od godišnjice do godišnjice, kako bi svi zajedno ukazali na zločine i genocid koji se Bošnjacima više ne smije ponoviti.
„ Kada dođete na ovu masovnu grobnicu vidite šta zvijer može učiniti čovjeku koji je ubijen samo zato što je druge vjere i nacije. Ovo mjesto zaslužuje spomenik koji će nas podsjećati na ovoja zločin, ali isto tako mi političari moramo učiniti sve da porodicama ubijenih olakšamo život u miru i bez svojih najmilijih. Moramo govoriti budućim naraštajima o genocidu i sa ovog mjesta šaljemo poruku da više nikada nećemo dozvoliti da nas ubijaju samo zato što smo druge vjere i nacije . Teško je ovakve zločine zaboraviti i mi Bošnjaci graditi ćemo normalno demokratsko društvo uvažavajući sve različitosti , ali više nikada  nećemo  dozvoliti da budemo ubijani samo zato što smo Bošnjaci i što nam je vjera Islam „- kazao je načelnik Galijašević.
Prisutnima se obratio i Mujo Begić iz Instituta  za traženje nestalih u BiH , kazavši da je na području Bosanske Krajine do sada pronađena 137 masovna grobnica ubijenih Bošnjaka i Hrvata , dodavši da to nažalost nije konačna brojka o čemu svjedoči i nedavno otkrivena masovna grobnica kod Prijedora.

Najmlađa žrtva pronađena u jami Tihotina Mehmed Šehić iz naselja Orašac imao je tek 17 godina, dok je najstarija žrtva Izet Mujić iz Golubića koji je u vrijeme smrti imao 55 godina. Masovnu grobnicu  na Tihotini otkrili su pripadnici K MUP-a i članovi Državne komisije za traženje nestalih 2002. godine. Ova masovna grobnica  bila je  tako skrivena i maskirana da je vrlo teško otkrivena, pored nje su prolazili mnogi lovci ali je nisu mogli otkriti.

U susret obilježavanju 72 godine od zločina ustanika u Ljutočkoj dolini

izbjeglički_kam_banjaluka1943
Djeca iz Ljutočke doline čiji su roditelji ubijeni od ustanika i poslana u dom za ratnu siročad u Banjaluku 1943.

U petak 6. septembra 2013. godne biće upriličeno obilježavanje 72 godine od zločina ustanika u Ljutočkoj dolini. Komemoracija će početi u 12:00 sati učenjem jasina i održavanjem historijskog sata na mostu na Buku u Kulen Vakufu. I ove godine organizator ovog događaja su mjesne zajednice Kulen Vakuf i Orašac.

O zločinima ustanika u Ljutočkoj dolini u pripremi je knjiga dr. Muje Begića koji će po prvi put biti objavljeni detalji o ovom strašnom zločinu. Knjiga će ponuditi do sada neobjavljene dokaze o zvjerstvima ustanika, mnogim sudbinama Ljutočkih Bošnjaka, ratnim siročadima rasijanim po Zagrebu, Sisku, Banjaluci i dr mjestima. Knjiga će biti u štampi do kraja ove godine.

U knjizi će biti objavljen i nekompletan spisak ubijanih Bošnjaka u ovom zločinu. Ovom prilikom obavještavamo sve članove porodica ubijenih daleke 1941. godine da u koliko imaju informacije o svojim najmilijim da su ubijeni tih septembarskih dana 1941. godine od strane ustanika i četnika da se jave na naš email webljutockadolina@gmail.com, da bi eventualno bili uvršeni u ovaj spisak. 

Nermineee, hajde dolamo, ja sam dolamo. Slobodno kod Srba svi hajte…

Ljutočka Dolina

Srebrenica, 11-07-1995. Genocid nad Bošnjacima.

Pored snimaka ubijanja dječaka Srebrenice od strane srpske vojne jedinice Škorpioni, jedan od najpotresniji prizora je i scena kada otac Ramo doziva svog sina Nermina, da se predaju i da im Srbi tobože neće “ništa”.

Ramu i njegovog sina Nermina tim za eshumaciju našli su u masovnoj grobnici nedaleko od Srebrenice 2008. godine. Ramu i njegovog sina Nermina ukopaće ove godine u memorijalni centar Potočari.

Rami i njegovom sinu Nerminu konačno će ove godine biti klanjana dženaza.

Rami i njegovom sinu Nerminu veliki rahmet, a bošnjacima da pamte i nikad ne zaborave Srebrenicu, Foču, Zvornik, Prijedor, i sva druga stratiša.

Delegacija ispred manifestacije “Ljutočka dolino nikad ne zaboravi” prisustvovaće ovogodišnjoj komemoraciji u Potočarima.

View original post

Svjetski Bošnjački Kongres – PROGLAS

sbk

26. juni 2013. godine

P R O G L A S

o poštivanju temeljnih prava Bošnjaka povodom popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini

Preambula

Svjetski bošnjački kongres, na Vanrednoj sjednici Senata SbK-a odlučio je uputiti zahtjev bosanskoj javnosti, svim odgovornim državnim tijelima i političkim organizacijama, ali i stranim institucijama koje štite opća ljudska i nacionalna prava ljudi u biH. u zahtjevu se traži da se preduzmu hitne mjere u cilju zaštite ljudskih prava bošnjaka koja su svim lju- dima garantirana relevantnim Deklaracijama i drugim pravnim dokumentima o ljudskim pravima koji su dio ustavnog poretka i u našoj zemlji. Prava bošnjaka su ozbiljno ugrožena konceptom, idejom i postavljenim popisnim pitanjima pripremljenim za popis stanovniš- tva bosne i Hercegovine koji treba da uslijedi tokom ove godine.

Naime, kreatori popisa, a posebno oni koji su formulirali popisna pitanja su jedino prema bošnjacima postupili tako da su pitanjima o njihovom nacionalnom, zemaljskom i vjer- skom identitetu dovela u koliziju koja može zbuniti ispitanika i voditi ka stvaranju pogreš- ne statističke slike bosne i Hercegovine.

Tvorci pitanja nisu ni jednom drugom narodu na našem prostoru postavili slične dileme u odnosu na njihov nacionalni identitet koje su postavili bošnjacima, tako da identifika- ciji Srba, Hrvata, roma, Jevreja i sl. nema alternative, mada su dijelovi tih naroda nosili drukčija narodna etnička ili historijska imena (Cincari, Vlasi, Dubrovčani, Dalmatinci i sl.). Ne postoji dilema niti izbor između imena bošnjak i musliman. u pitanju je jedan narod, jedna “etnija”, i bez obzira koliko različitih imena imala i koristili to će uvijek biti pripadnici istog naroda.

Svjetski bošnjački kongres smatra da postupak namjernog odvajanja bošnjaka i muslimana stvara dodatnu zabludu, te da se u njemu vidi intencija da se stanje nacionalne identifika- cije bošnjaka vrati stotinu godina unazad u situaciju dilema oko njihovog identiteta, kada su im nuđene identifikacije Srbin, Hrvat, nacionalno neopredijeljen, pripadnik etničke skupine, Jugosloven, musliman itd. Dakle, kada im je nuđena svaka druga identifikacija osim historijske, narodne i nacionalne identifikacije u imenu bošnjak.

budući da je historija nasilja nad jednim narodom trajala gotovo cijelih stotinu godina i da su svježe traume u odnosu na to pitanje i nedavne historije, te pogotovo u uvjetima nedovoljne informiranosti građana o toku nacionalnog opredjeljivanja bošnjaka i teškim borbama koje su morali voditi da dobiju svoje temljeno pravo da se nazivaju svojim imenom, ove dileme mogu realno dovesti  u zabludu i navesti na pogrešnu identifikaciju veliki broj ljudi.

Nedovoljna informiranost, te slučajno ili namjerno planirane zablude, a pogotovo or- kestrirana alternativna rješenja i imenovanja nacionalnog identiteta koja su izvedena iz nasilne historije nacionalne identifikacije bošnjaka tokom cijelog XX stoljeća, mogu biti uzrokom da slika o broju bošnjaka i o njima kao narodu, a time i o stanju njihovih prava bude ponovno falsificirana.

Imajući sve to u vidu, Svjetski bošnjački kongres ZaHTIJeVa od organa vlasti bosne i Hercegovine, od organa upravljanja agencije za statistiku bosne i Hercegovine, te od stati- stičkog ureda evropske komisije (eurostat-a):

Član 1.

Da se utvrdi jedinstven budžet za finansiranje popisa na nivou države bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u bosni i Hercegovini 2013. godine, u nadležnosti agencije za statistiku bosne i Hercegovine, te da se finansira- nje procesa popisa stanovništva, domaćinstava i stanova vrši sa jedinstvenog računa.

Član 2.

Da se problematika “bosansko-hercegovačkog državljanstva” (pitanje 19) isključivo tretira u skladu sa ustavom bosne i Hercegovine kao i važećim Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u bosni i Hercegovini 2013. godine, i u skladu sa evropskim stan- dardima koja predviđaju isključivo državljanstvo države, a ni u kom slučaju državljanstvo pokrajine, regije, entiteta i slično.

Član 3.

Da se prilikom pripreme metodoloških dokumenata, neophodnih uputstava i obuka po- pisnog osoblja dozvoli čitanje takozvanih osjetljivih pitanja iz popisnice (pitanja 24, 25 i 26), odnosno pitanja koja se odnose na: etničko/nacionalno izjašnjavanje, Izjašnjavanje o vjeroispovijesti i maternji jezik, te da se ni u kom slučaju ne smije praviti izuzetak nečitanja ponuđenih modaliteta navedenih pitanja.

Član 4.

Da sastav popisnog osoblja i članova komisija kako kantonalnih popisnih komisija tako i popisnih komisija lokalne samouprave, mora biti strogo u skladu sa Zakonom o popisu sta- novništva, domaćinstava i stanova u bosni i Hercegovini 2013. godine, tj. da su sastavljene od legitimnih predstavnika sva tri konstitutivna naroda prema popisu iz 1991. godine. Ovo se posebno odnosi na zloupotrebe i manipulacije prilikom imenovanje Popisnih komisija lokalne samouprave imenovanjem “podobnih” predstavnika određenog naroda, a ne legiti- mnih predstavnika institucija pojedinog naroda.

Član 5.

Da se u Prijavi kandidata za člana Popisne komisije lokalne samouprave u kriterijima koji se odnose na status u aktivnosti pored organa uprave navedenih u „Proceduri za izbor popi- snih organa i osoblja koje će biti angažovano u popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u biH u 2013. godini“, uvrste i dodatne kategorije, i to:

1. Zaposlenik u nevladinom sektoru na lokalnom nivou; 2. Zaposlenik u nevladinom sek- toru iz druge općine u biH, sve zarad transparentnosti i obezbjeđenja kvalitetne popisne procedure, te da se osigura da predstavnik ima podršku i potporu kulturnih, nacionalnih, vjerskih i drugih institucija pojedinog naroda.

Član 6.

Da se odmah i bezuvjetno uvaže zahtjevi bošnjačkih državnih, nacionalnih i kulturnih autoriteta i institucija da se pod pojmom „bošnjak“ tretira i odrednica „musliman“, te da se prilikom obrade i objave podataka rezutata popisa navedene odrednice objedine i iskažu kao jedna kategorija, i to „bošnjak“ u skladu sa ustavom bosne i Hercegovine.

Član 7.

Da se planirani popis osoba na radu i boravku u inostranstvu, mora izvršiti na način da se na popisnom obrascu pored ostalih pitanja nalaze obavezna pitanja o kojima se te osobe mora- ju izjasniti: 1. Prijeratna adresa prebivališta u bosni i Hercegovini (adresa na kojoj je osoba živjela u vrijeme popisa 1991.godine); 2. Popis imovine koju osoba posjeduje na teritoriji bosne i Hercegovine; 3. Namjera povratka u bosnu i Hercegovinu; i 4. Državljanstvo.

Član 8.

Da se prema Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u bosni i Hercegovini 2013. godine, obezbijedi i osigura od zloupotrebe i neovlaštenog korišćenja jedinstvena baza podataka na nivou agencije za statistiku bosne i Hercegovine.

Član 9.

Da se prestane sa nepoštivanjem ustava bosne i Hercegovine i marginalizacijom bošnjačkog nacionalnog pitanja u procesu Popisa čime se šalje poruka bošnjacima o skrivenim namjera- ma legalizacije Genocida i nasilnom mijenjanju demografske slike bosne i Hercegovine.

Član 10.

Da se ovi zahtjevi odmah i bezuvjetno shvate savjesno i odgovorno, jer savjesni i odgovorni bošnjaci neće dopustiti da im se šutke ubija budućnost njihove djece, te da svojim ne- znanjem ili skrivenim namjerama onemogućite bošnjačkim institucijama slanje pozitivne poruke i poziva bošnjacima da se na predstojećem popisu odazovu.

Obilježena godišnjica formiranja bataljona Ljutoč

20130629_180648

U subotu 29. juna 2013. godine u sklopu manifestacije “Ljutočka dolino nikad ne zaboravi 2013”, obilježena je godišnjica formiranja bataljona Ljutoč,  pri čemu je održano niz kulturno-sportskih događaja .

Ispred bivšeg srpskog koncentracijskog logora u Ripču krenuo je start maratonaca koji su tradicionalno trčali rutu Ripač, Gorjevac, Dubovsko, Ćukovi do OŠ Orašac, gdje su ih bivši pripadnici bataljona Ljutoč i brojni gosti sa oduševljenjem dočekali. U međuvremenu je u Dulibi otvoreno turbe šehidima Ljutočke doline koje je sagrađeno donacijom gosp. Suvada Huskića iz Sanskog Mosta, općine Bihać odnosno općinskog načelnika mr. Emdžada Galijaševića te brojnih pojedinačnih priloga.

Na sportskom igralištu OS u Orašcu takodjer je u sklopu završne manifestacije Ljutočka dolino nikad ne zaboravi i godišnjice formiranja bataljona Ljutoč organiziran malonogometni turnir koji se igrao do jutarnjih sati zbog velikog interesovanja i brojnih prijavljenih ekipa. Radost i slavlje te prisjećanje na herojstvo Ljutočana potrajala je kasno u noć, prigodnim kulturno – zabavnim programom. Ovim je i završena je ovogodišnja manifestacija “Ljutočka dolino nikad ne zaboravi 2013”   koja je ocjenjena vrlo uspješnom. Smjena generacija članova organizacionog odbora manifesacije evidentna je u zadnjih dvije godine, a ovaj prelazni period obećava da će manifestacija, koja je organizirana od ljudi od samog početka 1997 godine, ipak imati budućnost i nove mlade ljude koji su spremni manifestaciju učiniti boljom, uspješnijm do sada.Manifestacija ima za cilj da se kod ljudi ugradi kultura sjećanja na progone i genocid nad Bošnjacima, svake godine dobija na značaju, a kako vrijeme odmiče čini se da sve jače živu kod Ljutočana.

1016810_487854181289192_902420271_n

20130629_180817 20130629_185343 20130629_185355 20130629_185518 20130629_191112 20130629_191122 20130629_191147 20130629_191149 20130629_191151 20130629_191154 20130629_191155(0) 20130629_191155 20130629_191449 8629_487857504622193_1131345956_n 1001767_487857051288905_1618508013_n 1044974_487857057955571_1417370362_n 1044724_487856281288982_1696508026_n 943519_487856034622340_203638301_n 1000382_487855687955708_250868004_n 1017656_487855581289052_1937862442_n 1043955_487855121289098_624768298_n 1045174_487854344622509_2067425706_n 1011840_487854484622495_2012585266_n 1016810_487854181289192_902420271_n

Održan tradicionalni marš sjećanja “Put stradanja i spasa 2013”

20130616_140107(0)

Manifestacija “Ljutočka dolino nikad ne zaboravi 2013” današnjim maršom završila je svoj prvi dio, a koji se odnosio na sjećanje i obilježavanje 11. juna 1992. godine, kada se desio progon Bošnjaka Ljutočke doline. Tih junskih dana 1992. godine velikosrpski agresor uz pomoć JNA i paravojnih formacija protjeruje mještane Kulen-Vakufa, Klise, Orašca i Ćukova u zbijeg. Već 10. juna mještani Kulen-Vakufa i Klise pomoću samo jedne lađe prelaze rijeku Unu, te traže spas u Osnovnoj školi u Orašcu. Sutradan već oko popodnevnih  sati srpski agresor probija slabe linije mještana u Dulibi, a zbijeg sada povećan sa mještanima Orašca i Ćukova traže spas u Basači u šumi više Orašca. I dok četnici ulaze u Ćukove paleći sve pred sobom, narod preko Basače dolazi na proplanak Radolje. Više od 3500 mještana provodi noć na Radolju nad kojim se nadvila kiša i nevrijeme. Cijelu noć kroz žamor kiše čuo se plač djece i novorođenčadi koje ni majčin zagrljaj nije mogao utješiti, jer im je falilo hrane i vode. Sutradan predstavnici mještana odlaze na Klišević i dogovaraju predaju četničkim snagama. Predaja je bila bezuslovna sa zahtjevom da se svi muškarci iz zbijega, goli do pojasa, budu na čelu kolone spuste na Klišević i predaju. Nakon predaje na Kliševiću, već poznata lica komšija Srba koji ovog puta drže oružje i započinju svoj pir zarobljavanja, maltretiranja, mučenja i ubijanja. Sa Kliševića sada kolona zarobljenog premorenog, umornog, gladnog i žednog naroda premješta se prema Štrbačkom Buku, na mjesto koje je trabala biti masovna klaonica Ljutočke doline. Dolaskom na most u Štrbačkom Buku, komšije Srbi pomognuti paravojnim snagama, izvlače iz kolone svakog onog koji je na neki način zamjerio, nekom Srbinu ili je ovaj čuo da se zamjerio nekom drugom. Uz konstantna maltretiranja, tuču, i zarobljavanje stigla je i treća neprespavana noć. Kako se primicao mrak komšije Srbi sve su više ljudi vodili u nepoznatom smijeru iz kolone. U međuvremenu pripadnici UN smještenog u Donjem Lapcu dolaze u Štrbački Buk, dogovaraju i pripremaju evakuaciju naroda i muškaraca kojih četnici nisu izdvojili. Misleći da će ih pripadnici UN spasiti, narod je UN vidio kao svoje spasioce, a ni neznajuću da UN-ove snage narod premještaju u već pripremljeni koncentraciski logor u Donjem Lapcu. Cijelu noć traje evakuacija stanovništva u Donji Lapac, dok istovremeno Srbi zarobljavaju stotine Bošnjaka. Kajnji bilanc noći 12. juna na Štrbačkom Buku je zarobljavanje i ubistva preko 30o mještana. Većina zbijega još će provesti još nekoliko noći u logoru u Donjem Lapcu prije dolaska u Bihać, gdje su Srbi konstantno dolazili u logor i izdvajali muškarce. Sudbina svih izdvojenih muškaraca na Štrbačkom Buku neće biti poznata više od 10 godina, kada je pronadjena i druga masovna grobnica na Tihotini u koju su bačena tijela 54 Bošnjaka Ljutočke doline.

Upravo ovaj egzodus pretočen u kolektivno pješačenje stazama kojim je tih junskih dana pješačio narod Ljutočke dolne,od Osnovne škole u Orašcu do Štrbačkog Buka, treba da podsjeća na vremena kada se ubijalo i zarobljavalo samo zato što si Bošnjak. Marš putem stradanja i spasa predstavlja najmasovnije okupljanje i kolektivno prisjećanje na junske dane 1992. godine, te preko 1500 učesnika svake godine prepješači ovu rutu.

Drugi dio manifestacije Ljutočka dolino nikad ne zaboravi, započinje  29. juna kada se obilježava godišnjica formiranja bataljona Ljutoč, i prisjeća na herojsku borbu i uzdizanje iz pepela izbjeglica iz Ljutočke doline, koji su 3 godine kasnije oslobodili Ljutočku dolinu, vratili se na svoja ognjišta i krenuli novim životom, samo ovaj put drugačije u odnosu na 1941. i 1992. godinu, prije svega sa kulturom sjećanja da se nikad više ne ponovi progon, ubijanja i agresija na ovaj dio Bosne i Hercegovine.

20130616_143402 20130616_143416 20130616_143412 20130616_142944 20130616_142812 20130616_142811 20130616_142723 20130616_142722 20130616_142716 20130616_142701 20130616_142658 20130616_142626 20130616_142612 20130616_142610 20130616_142608 20130616_142513 20130616_142510 20130616_142423 20130616_142422 20130616_142352(0) 20130616_141204 20130616_141049 20130616_140107(0) 20130616_140055 20130616_135502 20130616_135500 20130616_135457 20130616_135449 20130616_135446 20130616_135445 20130616_135244 20130616_135222 20130616_134729 20130616_134726 20130616_134723 20130616_134723(0) 20130616_132138(0) 20130616_132113 20130616_131746 20130616_131437 20130616_131428 20130616_131410 20130616_131355 20130616_131353 20130616_131350 20130616_131326 20130616_131325 20130616_131242 20130616_131151 20130616_131149 20130616_131124 20130616_131123 20130616_131106 20130616_131104 20130616_131014 20130616_131012 20130616_125844 20130616_124853 20130616_124452 20130616_124442 20130616_124440 20130616_124438 20130616_115845 20130616_115842 20130616_115837 20130616_114141 20130616_114139 20130616_111536 20130616_111506 20130616_111344 20130616_111343 20130616_111342 20130616_111235 20130616_111222 20130616_111218 20130616_111211 20130616_110534 20130616_110533 20130616_110532 20130616_110532(0) 20130616_110530 20130616_110529 20130616_110528 20130616_110527 20130616_110526 20130616_110526(0) 20130616_110525 20130616_101711 20130616_101648 20130616_101644 20130616_101643