Bivši logor u Donjem Lapcu danas

Prolazeći magistralom iz Bihaća preko GP Užljebić prema jadranskom moru, prolazi se pokraj Donjeg Lapca i bivše tvornice u kojoj su četnici držali nedužne civile iz Ljutočke Doline. Logor su paravojne srpske snage formirale da bi u tranzitu što više naudili nedužnim civilima. Na stranici su postavljene slike kako je to izgledalo junskih dana u Donjem Lapcu kada je preko 5000 civila bilo smješteno u logor bivšu tvornicu u Donjem Lapcu.

Tvornica u Donjem Lapcu u kojoj je smješteno preko 5500 Bošnjaka Ljutočke doline.

Tvornica u Donjem Lapcu u kojoj je smješteno preko 5500 Bošnjaka Ljutočke doline.

 

 

 

Danas kada prolazimo tom magistralom prirodne ljepote nam odvraćaju misli na crne junske dane 1992 godine. U produžetku posta donosimo nekoliko slika bivšeg logora, da se sjetimo i da pamtimo.

Advertisements

Mehmed-beg Kulenović (oko 1776 – Mišar 13.8.1806)

Mehmed-beg Kulenović (Kulinović) (Kulen Vakuf, oko 1776 – Mišar 13.8.1806),

Ostrovica kojom je Kulin zapovijedao
Ostrovica kojom je Kulin zapovijedao

poznatiji kao Kulin-kapetan, sedmi kapetan kapetanije Stara Ostrovica iz loze Kulenovića, komadant bosanske spahijske konjice tj. lijevog krila vojske bosanskog ejaleta u bitci na Mišaru i junak nekoliko narodnih pjesama. Kulin-kapetan se prvi put spominje 1792. godine, kao kapetan staroostrovičke kapetanije, upravljanje kojom je naslijedio od Hadži-Ibrahim-bega Kulenovića (Kulinovića). Prema predanju, radi blizine novouspostavljene granice, on je sagradio kulu i odžak na Prkosima i tamo prenio sjedište kapetanije iz tvrđave Stara Ostrovica. Grana begovske porodice Kulenović, jedne od najrazgranatijih begovskih porodica u Bosni i Hercegovini uopće, kojoj je pripadao Kulin-kapetan, se bavila i zakupljivanjem harača tako da se prozvala Haračlije. Kulin-kapetan je bio jedan od najaktivnijih i najratobornijih krajiških kapetana svoga vremena. Učestvovao je u vojnim pohodima nekoliko bosanskih vezira, počev od onog sa Bećir-pašom (Ebu Bekir-paša) na Beograd, s ciljem smirivanja ustanka raje protiv beogradskih dahija, zatim u odbrani Višegrada i Užica od srpskih ustanika, čuvanju granice na Drini, upadima uMačvu i Pocerinu, sve do pohoda u ljeto 1806. godine i bitke na Mišaru.  U bitci na Mišaru je komandovao lijevim krilom bosanske vojske tj. konjicom bosanskih spahija. Prema zabilježenim izjavama učesnika i analizama nekih srpskih vojnih historičara, prilikom boja na Mišaru srpski ustanici su se uglavnom ograničili na borbu iz utvrđenog šanca i rijetko su se usuđivali na ispade iz šanca. Srpska konjica koja je bila predviđena kao rezerva i smještena nedaleko od šanca kod sela Žabar, bila je već prilikom prve ozbiljnije upotrebe na Mišaru, brzo razbijena od dobro uvježbane i iskusne konjice bosanskih spahija, predvođene Kulin-kapetanom. Borbe na Mišaru su trajale nekoliko dana uz obostrane gubitke. Uspjeh srpskih ustanika sastojao se u tome što su se održali na Mišaru, i time spriječili prolazak bosanske vojske prema opkoljenom Beogradu. Dana 13.8.1806, predvodeći novi napad bosanske konjice na šanac, Kulin-kapetan je bio izazvan na dvoboj od strane vojvode Luke Lazarevića. Kulin-kapetan je iz dvoboja izašao kao pobjednik ali je zatim mučki ubijen iz unaprijed postavljene zasjede od strane srpskih ustanika iz pratnje vojvode Luke Lazarevića.Tijelo Kulin-kapetana je prenijeto u Bosnu i ukopano u haremu džamije u Janji gdje mu se i danas nalazi turbe. Filip Višnjić je opjevao Kulin-kapetana u pjesmama “Knez Ivan Knežević” i “Boj na Mišaru”, uzimajući ga kao centralnu ličnost i glavnog zapovjednika vojske bosanskog ejaleta. Kulin-kapetana je na kapetanskoj dužnosti kapetanije Stara Ostrovica naslijedio njegov sin Ahmed-beg Kulenović (Kulinović).

Izvor: wikipedia