Naseljavanje Ljutočke doline i osnivanje kapetanije Stara Ostrovica


Karlovački mirovni ugovor (1699.) donio je brojne promjene na prostorima evropskog dijela Osmanskog carstva. One su se manifestirale u velikim teritorijalnim gubicima, te različitim državnim i društvenim sferama života. Posebno se to osjećalo u pograničnim mjestima. Umjesto dotadašnjih vojnih planova o teritorijalnom širenju Carstva na prostorima zemalja srednje Evrope, nove okolnosti tjerale su osmanske vlasti da iz ofanzivnog pređu u defanzivni položaj. Ovakva promjena stanja imala je direktnog uticaja i na Bosanski ejalet. Odlukama mirovnog ugovora u Srijemskim Karlovcima, Bosanski ejalet je ostao bez teritorija na prostorima Like, Korduna i Dalmacije. Iako se u XVII stoljeću ova osmanska pokrajina graničila jednim dijelom sa teritorijama Habzburške monarhije i Mletačke republike, ta granična linija je od 1699. godine znatno proširena. Drugi važan element koji je uticao na cjelokupno stanje Bosanskog ejaleta prvih decenija XVIII stoljeća bio je dolazak relativno velikog broja muslimanskog stanovništva sa prostora koji su pripali članicama Svete lige (Habzburškaoj monarhiji i Mletačkoj republici).

Po nekim procjenama bilo je oko 130 000 izbjeglica sa prostora Ugarske, Slavonije, Like i Dalmacije. U promjeni odnosa političkih i vojnih snaga na terenu, ovo je bio još jedan od dodatnih elemenata i na jačanju svijesti domaćeg stanovništva, prije svega islamske vjere. Bosanski ejalet u narednim decenijama XVIII stoljeća ne čeka pomoć iz Istanbula. On samo preduzma određene odbrambene mjere u cilju uspješnijeg suprotstavljanja napadima oružanih snaga susjednih država. Bošnjaci su već tada osjećali potrebu da se na vrijeme pripreme i oslone na vlastite snage. U tome im je dobra pouka bio Bečki rat (1683 – 1699.), gdje su svi oni koji su očekivali pomoć centralne osmanske vlade u dobroj mjeri bili uskraćeni za traženu pomoć.

Stara Ostrovica
Stara Ostrovica

Zato su već prvih godina XVIII stoljeća započeli obnavljanje brojnih starih fortifikacionih objekata, te gradnju novih duž pograničnih mjesta. U narednim decenijama vojno se osposobljavaju i u unutrašnjosti Bosanskog ejaleta. Uporedo sa tim došlo je i do osnivanja novih kapetanija. Poslije Karlovačkog mira u Bosni je preostalo 12 kapetanija. Međutim, u XVIII stoljeću osnovano je novih 28. Od toga je samo između 1699. i 1718. godine formirano 13 i to skoro u cijelosti duž pograničnih mjesta. Sjedišta novoformiranih kapetanija bila su: Onogošt, Klobuk, Stolac, Počitelj, Mostar, Ljubuški, Rog, Duvno, Stara Ostrovica, Kozarac, Kobaš, Bosanski brod i Vranduk. No, sami za sebe, vojni objekti ne bi imali toliki značaj da se na njihovom čelu nisu nalazili pojedinci i cijele porodice koje su predstavljale elitni dio bošnjačkog društva. Među poznatijim kapetanskim porodicama bili su: Ahmedbegovići, Akbabići, Arnautovići (kasnije poznatiji po prezimenu Krupići), Begovići, Beširevići, Cerići, Čekići, Čirići, Ferhadpašići – Sokolovići, Fidahići, Firdusi, Gradaščevići, Hadžialići, Ibrahimpašići, Jakirlići, Kapetanovići, Kulenovići, Kulinovići, Ljubunčići, Mušovići, Osmanpašići, Pašići, Resulbegovići, Rizvanbegovići, Šarići, Tasovac, Uzeirbegovići i Vučijakovići. Naročito su značajnu ulogu imale pojedine ličnosti iz ovih porodica.

Po svom teritorijalnom opsegu, ali i geostrateškom značaju, jedna od najvećih i najznačajnijih kapetanija Bosanskog ejaleta bila je Stara Ostrovica. U XVIII stoljeću njeni kapetani bili su iz porodice Kulenović.

Prvi poznati kapetan iz ove porodice bio je Salih-aga. Njegov ugled i uticaj bio je izuzetno veliki u prvim decenijama iza Karlovačkog mirovnog ugovora. On je u periodu između 1699. i 1722. godine obavljao dužnost ne samo ostrovičkog kapetana, nego i zadarskog emina (1707.).

Pečat Salih Paše
Pečat Salih Paše Kulenovića Prema Hamdiji Kreševljakoviću, Salih Paša se prvi u dokumentima javlja kao Kulenović. Dosao je iz Like u Beckom ratu 1683, pretpostavlja se sa Udbine. Po nekim izvorima došao je sam, po nekim sa bratom.Došao je u činu (janjicarskog) age i sposobnošću je postao paša i kapetan Ostrovice i Bihaca.

Upravo nam ovaj primjer govori da su kapetani obavljali ne samo vojničke nego i druge, vrlo često i značajne privredne poslove. Po naređenju bosanskog beglerbega Abdulah-paše Muhsin-zadea, zbog nekih ranijih propusta, 1722. godine pogubljen je zajedno sa bihaćkim kapetanom Mustafa-pašom.

Na položaju ostovičkog kapetana naslijedio ga je sin Mahmud-beg Kulenović. On će tu dužnost obavljati dobro i savjesno. U međuvremenu se pokazao kao sposoban vojni zapovjednik. To će posebno doći do izražaja u austrijsko-osmanskom ratu 1737-1739. godine. Te 1737. godine je od austrijske vojske uspješno odbranio Staru Ostrovicu. Zbog stečenih zasluga unaprijeđen je u čin paše .

Pismo Mahmut pase Kulenovića generalnom providuru Dalmacije 1727. godine

U tom zvanju učestvovao je i u ratu protiv Perzije. U jednoj od brojnih bitaka protiv perzijske vojske poginuo je kod Hamadana 1744 . godine .

Salih-aga i sin mu Mahmut-paša Kulenović su u prvoj polovini XVIII stoljeća najviše doprinijeli izgradnji Džisri Kebira (Kulen Vakufa), Havale i palanke Čovka. Također su inicirali i brojne druge građevinske radove. To je doprinijelo proširenju i uvećanju Stare Ostrovice i Orašca.

Njihov veliki doprinos bio je i u podizanju brojnih kuća, najviše u ruralnim područjima, te podizanju četiri džamije u Staroj Ostrovici, Džisri Kebiru, Havali i Orašcu, koje su se prozvale imenom tadašnjeg sultana Ahmeda III.

Među istaknutijim ličnostima i ujedno ostrovačkim kapetanima iz porodice Kulenović bio je Hadži Ibrahim-beg. On je dužnost kapetana obavljao od 1783. do 1792. godine. U novom austrijsko-osmanskom ratu 1788-1791. godine uspješno je odbranio ovaj dio Krajine.

Ove ličnosti, koje su pripadale vodećim vojnim zapovjednicima ne samo Bosanske krajine nego i Bosanskog ejaleta u XVIII stoljeću, zaslužuju da se temeljitije istraže i da im se da ono mjesto koje im pripada u historiji ove zemlje.

One thought on “Naseljavanje Ljutočke doline i osnivanje kapetanije Stara Ostrovica

  1. (Nekoliko nadopuna tekstu)

    Palanka Ćovka je bila napuštena predosmanska utvrda koju su Kulenovići
    obnovili, utvrdili i podigli naselje. Kulenovići koji su živjeli oko nje nosili su nadimak Ćovke.

    Havalu je sagradio Bajbut beg Kulenović. On se navodi kao amidža Kulin kapetana
    (Muhamed/Mehmed kapetan Kulenović), tj. brat Mahmut paše, sin Salih paše.
    Kulin kapetan je podigao tvrđavu na Prkosima koja je bila upravno središte Ostrovičke kapetanije.
    Kula Vrnograč ili Ćukovska kula ili Crnkića kula sagrađena je u tom razdoblju.
    Kula bega Kulenovića na Kliševiću također je sagrađena u tom razdoblju.
    Halil beg Kulenović, sin Mahmut paše, prvi je posjednik Kliševića, a nasljeđuju ga njegovi potomci.
    U tom razdoblju, obnovljena je i utvrda u Orašcu.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s