Prvi iseljenici u Ameriku sa područja Ljutočke doline u periodu 1892-1924


americki_useljeniciTrend iseljavanja sa „starog“ kontinenta (Evrope) na „novi“ kontinent (Sjeverna i Južna Amerika) nije zaobišla ni Bošnjake. Najveći intenzitet iseljavanja na američki kontinent desio se krajem 19 i početkom 20 stoljeća. Od 1892 do 1924 godine više od 24 miliona ljudi iselilo se u Ameriku, gdje su brodske službe i luke vodile svu dokumentaciju o iseljenicima.

kipslobode Kip Slobode u Njujorku koji je napravljan kao simbol slobode i demokratije u Americi prva je slika koje su imigranti vidjeli kada su dolazili brodovima u Njujork. Odlukom Predsjednika Regana iz 1982 g. izvršena je kompletna restauracija ove monumentalne građevine te otvoren muzej o iseljenicima. Tako je i osnovana fondacija „The Statue of Liberty – Ellis Island Foundation, Inc“. Više informacija o ovoj fondaciji kao i iseljenicima možete pogledati na www.ellisisland.org.

bosanskiIseljenici

Hiljade porodica tragajući za boljim uslovima života uputilo se brodovima mediteranskih i evropskih luka u Ameriku – obećanu zemlju. Ovaj val iseljavanja nije zaobišao ni stanovnike Bosne i Hercegovine koji se poslije Austro-ugarske okupacije Bosne, što iz političkih, što iz teških uslova života odlučuju potražiti novi dom.

bosanskiIseljenici2

Vrlo je malo podataka koji govore o iseljavanju Bošnjaka na američki kontinent. Po popisu i izvorima oficijelne fondacija koje se bave ovim pitanjima, sa prostora Bosne i Hercegovine a koji su u periodu od 1892-1924 godine se iselili u Sjedinjene Američke Države evidentirano je 2795 osoba, a od toga preko 1500 bosanskih muslima, a preko 30 iseljenika sa područja Ljutočke doline. Vjerojatno ovaj broj nije konačan iz raznih razloga, što se evidencija većinom formirala na osnovu usmenih upita, kao i nepoznavanja jezika i nesporazuma prilikom evidencije.

samra_puskar_knjigaNa forumu http://focaci.org napravljan je konsolidirani spisak ranih Bošnjaka useljenika u SAD, izvori su preneseni i iz knjige Samire Puškar, Bosnian Americans of Chicagoland, Arcadia Publishing, 2007 . Dio knjige se može pregledati na Google Books. Dio teksta prenosim ovdje:

Više od 1500 Bošnjaka je također krenulo put Amerike. Preko 60% svih bošnjačkih useljenika su bili iz Hercegovine (Trebinje, Gacko, Bileća, Ljubinje, Stolac, Ljubuški, Mostar, Livno), dok je preko 30% došlo iz Krajine (Krupa, Cazin, Kladuša, Bihać, Kulen Vakuf, Petrovac, S. Most, B. Novi). Ostatak predstavlja otprilike stotinjak Bošnjaka koji su došli iz Prizrenske Župe na Kosovu. Većina dolazaka u Ameriku se je odigrala preko useljeničkog centra na otoku Ellis Island kod New Yorka, dok je bilo i nekoliko dolazaka preko luke u gradu Baltimoreu.

Oko 50% svih useljenika se je vratilo u rodni kraj (kao i slučaj Muhe Mešića iz Orašca), dok su ostali ostali u Americi, vremenom podlijegajući asimilaciji u dominantnu američko-kršćansku kulturu.
Pridošli Bošnjaci su se koncentrirali u 5 većih područja u Americi početkom 20-og stoljeća:

  1. New York i okolina – Ovu zajednicu su mahom sačinjavali Bošnjaci iz Istočne Hercegovine, dok je bilo i Krajišnika koji su uglavnom prelazili u unutrašnjost prema Pennsylvaniji. Ovaj dio bošnjačke populacije je imao nekoliko desetina članova, mada nije poznato da su uspjeli osnovati ikakvu bošnjačku organizaciju u ranom razdoblju. Možda je valjana pretpostavka da su bili okupljeni oko organizacija koje su predvodili Albanci, Turci, Arapi i poljski Tatari. Nažalost, ova rana grupacija se nije uspjela održati.
  2. Johnstown, Pennsylvania i okolina – Ova grupacija je bila gotovo isključivo sačinjena od Bošnjaka iz Krajine koji su radili u rudnicima i čeličanama. Budući da se radilo o nekoliko stotina ljudi, oni su bili prilično dobro organizirani, tako da su osnovali i ogranak bošnjačkog društva “Džemijetul Hajrije” u Wilpenu. Najveći broj ovih useljenika se je vremenom vratio u Bosnu. Četiri Bosnjaka iz Badica kod Krupe koji su tragično izgubili život na Titaniku 1912. godine su imali namjeru doći upravo u Pennsylvaniju. Članovi ove zajednice su živjeli i u West Virginiji i New Jerssey-u. Ni ova zajednica se nije uspjela održati, uglavnom zbog gubljenja najvećeg broja članova povratkom u Bosnu.
  3. Chicago i okolina – Područje Velikih jezera svakako predstavlja najznačajniju bošnjačku grupaciju u Americi početkom 20. stoljeća. Ona je bila uglavnom sačinjena od Hercegovaca, dok se je u Garyju nalazilo i nešto malo Krajišnika. Ovoj skupini su se vremenom priključili i Bošnjaci iz Prizrenske Župe koji su prvo dolazili u Cleveland i Detroit, da bi se napokon preselili u sjevernu Indianu u okolini Garyja. Upravo je u Chicagu 1906. godine osnovano prvo muslimansko društvo u Sjevernoj Americi pod imenom “Džemijetul Hajrije”. Bošnjaci u Garyju su osnovali dodatni ogranak ovog društva. Budući da je ova grupa brojala nekoliko stotina ljudi, te da su se mnogi Bošnjaci odlučili pustiti korijene u Americi, ovo je jedina zajednica koja je uspjela održati bošnjački kontinuitet u Chicagu do današnjih dana. Iako su članovi prve generacije gotovo stoprocentno asimilirani danas, priliv Bošnjaka poslije 2. Svjetskog rata i nadalje je pomogao da bošnjački duh ne umre u području Velikih jezera.
  4. Butte, Montana i okolina – Ova savezna država je na prijelazu u 20. stoljeće predstavljala jednog od najvećih svjetskih proizvođača bakra. Firma “Anaconda Copper Mining Company” je bila ekonomski gigant kao i ogromni poslodavac. Mogućnost lakog dobijanja posla u rudnicima bakra i srebra je privukao veliki broj Hercegovaca koji su se prvobitno bili nastanili u Chicagu. Do nekih 50-ak Bošnjaka je živjelo u Montani, Idahu, Washingtonu i Oregonu do kraja 2. Svjetskog rata, da bi gotovi svi oni nakon toga napustili Montanu.
  5. Los Angeles i okolina – Nekoliko desetina Bošnjaka je proputovalo cijeli američki kontinent da bi se napokon nastanili na pacifičkoj obali. Osim Los Angelesa, nekih desetak Bošnjaka su živjeli u San Franciscu početkom 20. stoljeća (niko od njih nije stradao u zemljotresu 1906. godine). Zajednica u Los Angelesu je bila poprilično dobro organizirana, tako da je ovdje utemeljen i ogranak bošnjačkog društva “Džemijetul Hajrije”. Neki od ovih Bošnjaka su se iselili u Arizonu. Nažalost, kalifornijska grupa se nije uspjela održati i ugasila se je sa smrću svojih osnivača 60-ih godina 20. stoljeća.

Konačno, ovdje predočeni konsolidirani spisak ranih bošnjačkih useljenika u Sjedinjene Američke Države predstavlja detalje dolaska Bošnjaka između 1892. i 1924. godine. Informacije su sakupljene analizom podataka koje su dostupne preko useljeničkog centra Ellis Island u New Yorku, kao i arhiv luke u Baltimoreu. Dati spisak obuhvata nekih 1100 ljudi, što otprilike predstavlja oko 70% svih bošnjackih useljenika u ovom ranom razdoblju. Od datog broja, postoje precizni detalji dolaska za 950 njih, dok je za ostalih 150 poznato da su živjeli u Americi, ali nije poznato kada su tačno došli Nažalost, zbog nemogućnosti provjere podataka iz različitih izvora, ne može se garantirati potpuna tačnost informacija.

Konsolidovani spisak ranih bošnjačkih useljenika, preuzet sa http://focaci.org. Spisak.

Spisak Bošnjaka Ljutočke doline koji je izdvojen iz gornjeg spiska. Obzirom da su iseljenici iz područja Orašca dijelom evidentirani pod Bosanski Petrovac prikazan je spisak za Mjesta Kulen Vakuf i Bosanski Petrovac. Dvojica ljutočana su bila osnivači društva “Džemijetul Hajrije”, Šabić Mehmed i Kozlica Husein.  Spisak Bošnjaka Ljutočke doline ranih iseljenika u SAD.

Na kraju bi pozvali ljude koji imaju više informacija o iseljenicima sa područja Ljutočke doline da nam se jave i prenesu više informacija o ovoj temi koja bi zasigurno dijelom povezala pokidane veze naših zemljaka iz daleke Amerike.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s