Prvi iseljenici u Ameriku sa područja Ljutočke doline u periodu 1892-1924

16 07 2009

americki_useljeniciTrend iseljavanja sa „starog“ kontinenta (Evrope) na „novi“ kontinent (Sjeverna i Južna Amerika) nije zaobišla ni Bošnjake. Najveći intenzitet iseljavanja na američki kontinent desio se krajem 19 i početkom 20 stoljeća. Od 1892 do 1924 godine više od 24 miliona ljudi iselilo se u Ameriku, gdje su brodske službe i luke vodile svu dokumentaciju o iseljenicima.

kipslobode Kip Slobode u Njujorku koji je napravljan kao simbol slobode i demokratije u Americi prva je slika koje su imigranti vidjeli kada su dolazili brodovima u Njujork. Odlukom Predsjednika Regana iz 1982 g. izvršena je kompletna restauracija ove monumentalne građevine te otvoren muzej o iseljenicima. Tako je i osnovana fondacija „The Statue of Liberty – Ellis Island Foundation, Inc“. Više informacija o ovoj fondaciji kao i iseljenicima možete pogledati na www.ellisisland.org.

bosanskiIseljenici

Hiljade porodica tragajući za boljim uslovima života uputilo se brodovima mediteranskih i evropskih luka u Ameriku – obećanu zemlju. Ovaj val iseljavanja nije zaobišao ni stanovnike Bosne i Hercegovine koji se poslije Austro-ugarske okupacije Bosne, što iz političkih, što iz teških uslova života odlučuju potražiti novi dom.

bosanskiIseljenici2

Vrlo je malo podataka koji govore o iseljavanju Bošnjaka na američki kontinent. Po popisu i izvorima oficijelne fondacija koje se bave ovim pitanjima, sa prostora Bosne i Hercegovine a koji su u periodu od 1892-1924 godine se iselili u Sjedinjene Američke Države evidentirano je 2795 osoba, a od toga preko 1500 bosanskih muslima, a preko 30 iseljenika sa područja Ljutočke doline. Vjerojatno ovaj broj nije konačan iz raznih razloga, što se evidencija većinom formirala na osnovu usmenih upita, kao i nepoznavanja jezika i nesporazuma prilikom evidencije.

samra_puskar_knjigaNa forumu http://focaci.org napravljan je konsolidirani spisak ranih Bošnjaka useljenika u SAD, izvori su preneseni i iz knjige Samire Puškar, Bosnian Americans of Chicagoland, Arcadia Publishing, 2007 . Dio knjige se može pregledati na Google Books. Dio teksta prenosim ovdje:

Više od 1500 Bošnjaka je također krenulo put Amerike. Preko 60% svih bošnjačkih useljenika su bili iz Hercegovine (Trebinje, Gacko, Bileća, Ljubinje, Stolac, Ljubuški, Mostar, Livno), dok je preko 30% došlo iz Krajine (Krupa, Cazin, Kladuša, Bihać, Kulen Vakuf, Petrovac, S. Most, B. Novi). Ostatak predstavlja otprilike stotinjak Bošnjaka koji su došli iz Prizrenske Župe na Kosovu. Većina dolazaka u Ameriku se je odigrala preko useljeničkog centra na otoku Ellis Island kod New Yorka, dok je bilo i nekoliko dolazaka preko luke u gradu Baltimoreu.

Oko 50% svih useljenika se je vratilo u rodni kraj (kao i slučaj Muhe Mešića iz Orašca), dok su ostali ostali u Americi, vremenom podlijegajući asimilaciji u dominantnu američko-kršćansku kulturu.
Pridošli Bošnjaci su se koncentrirali u 5 većih područja u Americi početkom 20-og stoljeća:

  1. New York i okolina – Ovu zajednicu su mahom sačinjavali Bošnjaci iz Istočne Hercegovine, dok je bilo i Krajišnika koji su uglavnom prelazili u unutrašnjost prema Pennsylvaniji. Ovaj dio bošnjačke populacije je imao nekoliko desetina članova, mada nije poznato da su uspjeli osnovati ikakvu bošnjačku organizaciju u ranom razdoblju. Možda je valjana pretpostavka da su bili okupljeni oko organizacija koje su predvodili Albanci, Turci, Arapi i poljski Tatari. Nažalost, ova rana grupacija se nije uspjela održati.
  2. Johnstown, Pennsylvania i okolina – Ova grupacija je bila gotovo isključivo sačinjena od Bošnjaka iz Krajine koji su radili u rudnicima i čeličanama. Budući da se radilo o nekoliko stotina ljudi, oni su bili prilično dobro organizirani, tako da su osnovali i ogranak bošnjačkog društva “Džemijetul Hajrije” u Wilpenu. Najveći broj ovih useljenika se je vremenom vratio u Bosnu. Četiri Bosnjaka iz Badica kod Krupe koji su tragično izgubili život na Titaniku 1912. godine su imali namjeru doći upravo u Pennsylvaniju. Članovi ove zajednice su živjeli i u West Virginiji i New Jerssey-u. Ni ova zajednica se nije uspjela održati, uglavnom zbog gubljenja najvećeg broja članova povratkom u Bosnu.
  3. Chicago i okolina – Područje Velikih jezera svakako predstavlja najznačajniju bošnjačku grupaciju u Americi početkom 20. stoljeća. Ona je bila uglavnom sačinjena od Hercegovaca, dok se je u Garyju nalazilo i nešto malo Krajišnika. Ovoj skupini su se vremenom priključili i Bošnjaci iz Prizrenske Župe koji su prvo dolazili u Cleveland i Detroit, da bi se napokon preselili u sjevernu Indianu u okolini Garyja. Upravo je u Chicagu 1906. godine osnovano prvo muslimansko društvo u Sjevernoj Americi pod imenom “Džemijetul Hajrije”. Bošnjaci u Garyju su osnovali dodatni ogranak ovog društva. Budući da je ova grupa brojala nekoliko stotina ljudi, te da su se mnogi Bošnjaci odlučili pustiti korijene u Americi, ovo je jedina zajednica koja je uspjela održati bošnjački kontinuitet u Chicagu do današnjih dana. Iako su članovi prve generacije gotovo stoprocentno asimilirani danas, priliv Bošnjaka poslije 2. Svjetskog rata i nadalje je pomogao da bošnjački duh ne umre u području Velikih jezera.
  4. Butte, Montana i okolina – Ova savezna država je na prijelazu u 20. stoljeće predstavljala jednog od najvećih svjetskih proizvođača bakra. Firma “Anaconda Copper Mining Company” je bila ekonomski gigant kao i ogromni poslodavac. Mogućnost lakog dobijanja posla u rudnicima bakra i srebra je privukao veliki broj Hercegovaca koji su se prvobitno bili nastanili u Chicagu. Do nekih 50-ak Bošnjaka je živjelo u Montani, Idahu, Washingtonu i Oregonu do kraja 2. Svjetskog rata, da bi gotovi svi oni nakon toga napustili Montanu.
  5. Los Angeles i okolina – Nekoliko desetina Bošnjaka je proputovalo cijeli američki kontinent da bi se napokon nastanili na pacifičkoj obali. Osim Los Angelesa, nekih desetak Bošnjaka su živjeli u San Franciscu početkom 20. stoljeća (niko od njih nije stradao u zemljotresu 1906. godine). Zajednica u Los Angelesu je bila poprilično dobro organizirana, tako da je ovdje utemeljen i ogranak bošnjačkog društva “Džemijetul Hajrije”. Neki od ovih Bošnjaka su se iselili u Arizonu. Nažalost, kalifornijska grupa se nije uspjela održati i ugasila se je sa smrću svojih osnivača 60-ih godina 20. stoljeća.

Konačno, ovdje predočeni konsolidirani spisak ranih bošnjačkih useljenika u Sjedinjene Američke Države predstavlja detalje dolaska Bošnjaka između 1892. i 1924. godine. Informacije su sakupljene analizom podataka koje su dostupne preko useljeničkog centra Ellis Island u New Yorku, kao i arhiv luke u Baltimoreu. Dati spisak obuhvata nekih 1100 ljudi, što otprilike predstavlja oko 70% svih bošnjackih useljenika u ovom ranom razdoblju. Od datog broja, postoje precizni detalji dolaska za 950 njih, dok je za ostalih 150 poznato da su živjeli u Americi, ali nije poznato kada su tačno došli Nažalost, zbog nemogućnosti provjere podataka iz različitih izvora, ne može se garantirati potpuna tačnost informacija.

Konsolidovani spisak ranih bošnjačkih useljenika, preuzet sa http://focaci.org. Spisak.

Spisak Bošnjaka Ljutočke doline koji je izdvojen iz gornjeg spiska. Obzirom da su iseljenici iz područja Orašca dijelom evidentirani pod Bosanski Petrovac prikazan je spisak za Mjesta Kulen Vakuf i Bosanski Petrovac. Dvojica ljutočana su bila osnivači društva “Džemijetul Hajrije”, Šabić Mehmed i Kozlica Husein.  Spisak Bošnjaka Ljutočke doline ranih iseljenika u SAD.

Na kraju bi pozvali ljude koji imaju više informacija o iseljenicima sa područja Ljutočke doline da nam se jave i prenesu više informacija o ovoj temi koja bi zasigurno dijelom povezala pokidane veze naših zemljaka iz daleke Amerike.

About these ads

Akcije

Informacije

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

%d bloggers like this: